Kao jedna od novijih nastavnih metoda spominje se igrifikacija. Igrifikacija je korištenje mehanika, estetike i razmišljanja koje koristimo u igri, ali u neigračem kontekstu. Široka je primjena igrifikacije. U ovom radu proučavana je primjena igrifikacije u obrazovanju. Kroz povijest često je korištena igra kao aktivnost učenika jer su primijetili da na taj način mogu lako motivirati učenike za rad. Najvažnija uloga prilikom igrifikacije u nastavi je nastavnika. On će zauzeti četiri uloge: instruktora, organizatora, voditelja igre i ocjenjivača. Sve te uloge zahtijevaju usklađenost igre kao aktivnosti i ishoda kao ciljeva obrazovanja. Igru kao aktivnost možemo provesti u svakom od dijelova nastavnog sata: uvodni, središnji i završni. Kao način poučavanja, igru možemo iskoristiti kao motivaciju, istraživanje ili uvježbavanje novog nastavnog sadržaja. Igrifikacija ima svoje prednosti i nedostatke. U novije vrijeme sve je više istraživanja na tu temu. Neke od prednosti koje se spominju su aktivnost, motivacija, učenje iskustvom, razvijanje socijalnih vještina dok se za nedostatke navode nepoznavanje pojma igrifikacije, nedostatak vremena za pripremu materijala, nepoznat učinak igrifikacije u obrazovanju itd. U ovom ćemo radu istražiti mogućnosti implementacije igrifikacije u nastavi matematike.