Pages

Matrice uzorka predznaka
Matrice uzorka predznaka
Klara Gorup
Matrica uzorka predznaka dimenzije n×n je matrica S = [sij], gdje je sij ∈ {+, −, 0}, i, j ∈ {1, . . . , n}. Uzorku predznaka S pridružuje se klasa uzorka predznaka: Q(S) = {A = [aij ] ∈ R^{n×n} | sign(aij ) = sij , ∀i, j}. Matrica A je stabilna ako svaka od njezinih svojstvenih vrijednosti ima negativan realni dio. Uzorak predznaka S je potencijalno stabilan ako postoji stabilna matrica A ∈ Q(S), odnosno ako S dopušta stabilnost, a uzorak predznaka S je predznačno...
Metoda dijagonalizacije
Metoda dijagonalizacije
Matea Piršljin
Cilj ovog rada je metoda dijagonalizacije u dokazivanju. Prikazat ćemo način na koji je Cantor razmišljao i razvijao koncept kardinalnosti beskonačnih skupova. Dakako, danas je poznato da skup prirodnih brojeva i skup realnih brojeva nemaju isti kardinalni broj, odnosno da predstavljaju različite beskonačnosti. No, u ondašnje vrijeme se to nije znalo, već je Cantor „baratanjem“ skupom prirodnih brojeva uočio da postoje različite beskonačnosti i pokušao je „veličinu“...
Metode i modeli crtanja grafova
Metode i modeli crtanja grafova
Luka Fran
U ovom radu promatram metode i modele za crtanje grafova. U uvodu su objašnjene osnovne definicije teorije grafova koje su nam potrebne za lakše razumijevanje rada. U razradi teme obrađeno je crtanje planarnih grafova i stabala, od kojih je bitno spomenuti metode za transformaciju neplanarnog grafa u planarni i metode crtanja stabala. Hopcroft-Tarjan algoritam za ispitivanje planarnosti grafa zanimljiv je jer nam pomoću računala olakšava posao ispitivanja planarnosti grafa....
Modeliranje vibracija primjenom linearnih diferencijalnih jednadžbi
Modeliranje vibracija primjenom linearnih diferencijalnih jednadžbi
Mattea Nasić
U ovom zavrsnom radu proucavati cemo primjere vibracija i napraviti njihove mate- maticke modele primjenom linearnih diferencijalnih jednadzbi. U uvodu cemo objasniti sto su diferencijalne jednadzbe te kako dolazimo do njihovog rjesenja i kakva rjesenja mogu biti. Zatim cemo reci sto su vibracije i sto je to matematicko modeliranje. U drugom poglavlju obradujemo 6 primjera vibracija. Harmonijski oscilator, matematicko njihalo, zicko njihalo, torzijsko njihalo te cemo napraviti njihov...
Modularne (Dedekindove) rešetke
Modularne (Dedekindove) rešetke
Jelena Pirner
U ovom radu bavit ćemo se modularnim rešetkama. Prvo ćemo definirati neke pojmove kako bi lakše mogli razumjeti temu. Pokušat ćemo objasniti vezu s podgrupama Abelove grupe, pokazati da s obzirom na presjek i uniju familija tih podgrupa ima strukturu modularne rešetke. Modularne rešetke početkom 1890-ih uveo je Julius Wilhelm Richard Dedekind. Svoju potpunu afirmaciju opća teorija rešetaka doživjela je u radovima Garretta Birkhoa (19.1.1911.-22.11.1996.).
Moduli
Moduli
Monika Gvožđak
Rad ne sadrži sažetak.
NERIJEŠENI PROBLEMI U TEORIJI BROJEVA
NERIJEŠENI PROBLEMI U TEORIJI BROJEVA
Ela Kovačić
Ovaj rad je kratki uvid u povijesni razvoj i rezultate vezane uz četiri neriješena problema u teoriji brojeva. Opisani problemi su: slutnja o prostim brojevima blizancima, 3x + 1 problem ili Collatzov problem, Goldbachova slutnja i slutnja o egzistenciji neparnog savršenog broja.
Nacionalni ispiti iz matematike
Nacionalni ispiti iz matematike
Jelena Horvatek
Ovaj rad objašnjava pojam nacionalnih ispita općenito i usmjeren je na detaljan opis nacionalnih ispita iz Matematike. U uvodu su objašnjeni osnovni pojmovi koji su nam potrebni za razumijevanje rada. Navedeni su predmeti iz kojih su se provodili nacionalni ispiti te je detaljno objašnjena i opisana provedba nacionalnog ispita iz Matematike. Za potrebe rada korištena je sadržajna analiza projekta provođenja nacionalnih ispita te su na nekoliko primjera prikazane najčešće pogreške...
Neka osnovna svojstva jako regularnih grafova i implementacija u programskom jeziku Gap
Neka osnovna svojstva jako regularnih grafova i implementacija u programskom jeziku Gap
Lucija Habun
Tema ovog završnog rada je: "Neka osnovna svojstva jako regularnih grafova i implementacija u programskom jeziku GAP". Područje matematike kojem pripada ova tema je diskretna matematika. Ovaj rad podijeliti ćemo u tri dijela. U prvom dijelu ukratko ćemo opisati povijest teorije grafova i navesti osnovne definicije i iskaze iz teorije grafova i linearne algebre potrebne za proučavanje jako regularnih grafova. U drugom dijelu definirat ćemo jako regularne grafove i navesti nekoliko...
Neke familije incidencijskih geometrija
Neke familije incidencijskih geometrija
Sandra Obadić
U ovom radu zanimat će nas područje incidencijskih geometrija koje se sastoje od nepraznog skupa točaka i pravaca te je njihova veza opisana relacijom incidencije. Proučavat ćemo neke najpoznatije familije tih geometrija te istražiti i neka njihova svojstva.
Neke metode analize vremenskih nizova
Neke metode analize vremenskih nizova
Antonija Kranjec
Vremenskim nizom smatramo jednu realizaciju nekog mjerenja ili eksperimenta u nekom određenom periodu vremena. Svako opažanje smatrati ćemo jednom realizacijom slučajne varijable. Želimo analizirati vremenski niz kako bismo mu mogli pridružiti model koji ga dobro aproksimira i na temelju tog modela predvidjeti sljedeće vrijednosti. Model vremenskog niza najčešće će biti funkcija oblika Xt = mt +st +Yt ; gdje je mt komponenta trenda, st komponenta sezonalnosti sa periodom d...
Neki problemi u kombinatornoj geometriji
Neki problemi u kombinatornoj geometriji
Dina Mlacović
ovome radu bavit cemo se kombinatornom geometrijom i cilj nam jest pokazati neke njene osnovne probleme. Prilicno je tesko precizno denirati sadrzaje kombinatorne geometrije, posto je ova disciplina usko povezana s brojnim drugima, kao sto su diskretna matematika, kombinatorna topologija i posebno teorija konveks- nih skupova. Karakteristicna crta problema proucavanih u kombinatornoj geometriji je njihova jednostavnost formulacije i mogucnost vizualizacije. No, iako nam se pone- kad...

Pages